Da li ste se nekada sebi postavili hipotetičko pitanje: koliko novca postoji u svijetu po osobi?
Definisanje „cjelokupnog svjetskog novca“ je složen proces, jer postoje različiti načini izračunavanja. Ovdje se koristi globalna M2 novčana masa na kraju 2024. godine, prema podacima CEIC Data.
Infografika i tabela u nastavku donose odgovor na to koliko novca postoji u svijetu.
Podaci o populaciji preuzeti su iz UN-ove publikacije World Population Prospects 2024.
Ravnopravna podjela svjetskog novca
Na kraju 2024. godine u opticaju je bilo približno 123 triliona dolara u gotovini, štednim računima i fondovima novčanog tržišta širom svijeta.
Ako bi se taj iznos podijelio na 8 milijardi ljudi, to bi značilo da bi svaka osoba imala otprilike 15.000 dolara.
Međutim, ovaj iznos ne uključuje vrijednost nekretnina, akcija ili drugih nelikvidnih investicija.
Šta se može kupiti sa 15.000 dolara?
Ne baš mnogo. Evo nekoliko primjera za kontekst:
- Jedan polovni automobil
- Oko četiri mjeseca stanarine u New Yorku
- Dvije godine troškova za namirnice
- Jedan vrhunski gaming računar
Ova cifra naglašava koliko je raspodjela novca u svijetu nejednaka.
Šta je M2 globalna novčana masa?
M2 novčana masa obuhvata sav lako dostupan novac, poput gotovine, tekućih i štednih računa.
Ona pokazuje kolika je kupovna moć u opticaju, što može pomoći u predviđanju ekonomskih kretanja.
Količina novca koja cirkuliše u ekonomiji utiče na BDP. Na primjer, kada vlade šalju direktne novčane uplate domaćinstvima, one time povećavaju novčanu masu, prenosi Bankar me.
Ako proizvodnja ne raste istim tempom, cijene mogu porasti, što dovodi do inflacije i utiče na nominalni BDP.
Zbog toga je kontrola novčane mase ključna odgovornost vlada i centralnih banaka širom svijeta. Oni to rade kroz regulisanje obaveznih rezervi, kamatnih stopa i kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti.